Faamanuiaga o Laau i Taulaga

Le Mana o La'au: Suia lo Tatou Lalolagi Tasi La'au i le Taimi

O la'au e fa'aolaolaola ai o tatou nu'u, matagofie, ma ola ai. O la'au i le taulaga e maua ai le tele o fa'amanuiaga mo tagata, siosiomaga, ma le tamaoaiga. O nisi nei o mafuaaga e taua ai laau i le soifua maloloina ma le manuia o tatou aiga, nuu, ma le lalolagi!

E fia a'oa'o atili? Va'ai a matou upusii o lo'o lisiina i lalo mo su'esu'ega e uiga i aoga o la'au i le taulaga. Matou te fautuaina malosi foi e te asiasi  Green Cities: Su'esu'ega Soifua Maloloina Lelei, ose itulau fa'apitoa i le Urban Forestry and Urban Greening Research.

La'u mai le matou "Power of Trees Flyer" (le gagana PeretaniaSipaniolo) e fesoasoani ai i le faalauiloaina o le tele o aogā o le totōina ma le tausiaina o laau i o tatou nuu.

Fa'asinomaga le matou "Power of Trees" Flyer e fa'aaoga ai la matou mamanu Canva (le gagana Peretania / Sipaniolo), lea o loo otooto mai ai le aoga o laau ma le mafuaaga e taua ai e fesoasoani ai i o tatou aiga, nuu, ma le lalolagi. Pau lava le mea e tatau ona e faia o le faʻaopoopoina o lau logo, upega tafaʻilagi, au (s) faʻasalalauga lautele, ma faʻamaufaʻailoga faʻalapotopotoga poʻo faʻamatalaga faʻafesoʻotaʻi.

O se teugatupe e leai se totogi ma Canva e mana'omia e maua, fa'asa'o, ma la'u mai le fa'ata'ita'iga. Afai o oe ose nonprofit, e mafai ona e maua se FREE Canva Pro mo Nonprofits faʻamatalaga e ala i le faʻaogaina i luga o la latou upega tafaʻilagi. E iai fo'i mea lelei a Canva aʻoaʻoga e fesoasoani ia te oe e amata. Mana'omia se fesoasoani fa'atusa ata? Matamata i la matou Webinar Designs Ata!

 

O le Power of Trees Flyer Template preview image o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga e uiga i le aoga o laau faʻapea foʻi ma ata o laau ma tagata.

E Fesoasoani Laau i lo Tatou Aiga

  • Tu'u le fa'apaologa e fa'amalosia ai gaioiga i fafo
  • Faʻaitiitia faʻamaoniga o le sela ma le atuatuvale, faʻaleleia le soifua maloloina o le tino, lagona, ma le mafaufau
  • Filifili ese mea filogia mai le ea tatou te manavaina
  • Faia se aafiaga lelei i le tau tala o a tatou meatotino
  • Faʻaitiitia le faʻaogaina o le malosi ma manaʻoga ea malulu
  • Tuuina atu le le faalauaiteleina ma mitiia le pisapisao ma leo i fafo
E ta'alo le aiga i le maea oso i luga o se savaliga i le taulaga ma laau i tua

Laau Fesoasoani i lo Tatou Nuu

  • Fa'aititia le vevela o le ea i le taulaga, fa'aleleia atili le soifua maloloina lautele i taimi ogaoga o le tau
  • Fa'atele le ola ole auala auala ile paolo
  • Fa'atosina tagata fa'atau oloa, fa'ateleina tupe maua a pisinisi ma tau o meatotino
  • Fa'amama ma fa'atonutonu vai afā, fa'aitiitia tau o le vai, aveese le palapala ma vaila'au ma fa'aitiitia le tafia
  • Fa'aitiitia le solitulafono, e aofia ai tusitusiga ma fa'aleaga
  • Faateleina le saogalemu mo avetaavale, pasese ma tagata savavali
  • Fesoasoani i tamaiti e taulai ma faʻaleleia atili le tomai e aʻoaʻo ai faʻateleina le faʻatinoga o aʻoaʻoga
Alatele i le taulaga ma le lanumeamata - San Diego ma Balboa Park

E Fesoasoani Laau i lo Tatou Lalolagi

  • Fa'amama le ea ma fa'aitiitia le filogia, osone ma le asu
  • Fausia le okesene e ala i le suia o le carbon dioxide ma isi kasa leaga
  • Fa'aleleia atili a tatou vai ma vai inu
  • Fesoasoani e pulea le tafia ma fa'amautu le matafaga

La'au e Fa'aleleia le Ea Tatou te Manavaina

  • E aveese e laau le carbon dioxide mai le ea e ala i le fa'amama
  • O la'au e fa'amamāina mea fa'aleagaina o le ea, e aofia ai le osone ma le pa'u
  • O laau e maua mai ai le okesene e lagolago ai le ola
  • O la'au e fa'aitiitia ai fa'ailoga sela
  • O se 2014 Su'esu'ega su'esu'ega a le USDA Forest Service fa'ailoa mai o le fa'aleleia atili o la'au i le lelei o le ea e fesoasoani i tagata e aloese mai le sili atu i le 850 maliu ma sili atu i le 670,000 fa'afitauli o le manava manava i se tausaga.
Ata o San Francisco ma le lagi manino

La'au Fesoasoani e Teu, Fa'amama, Fa'agasolo ma Faasaoina Suavai

LA Vaitafe Ata o lo'o fa'aalia laau
  • O la'au e fesoasoani e fa'amama o tatou alavai e ala i le fa'aitiitia o tafega o vai afā ma le tafia o le palapala
  • E faamama e laau vailaʻau ma isi mea filogia mai vai ma palapala
  • E taofia e la'au le timu, e puipuia mai lologa ma toe fa'aleleia ai le suavai o le eleele
  • E manaʻomia e laʻau le itiiti ifo o le vai nai lo vao, ma o le susu latou te tuʻuina atu i luga o le ea e mafai ona faʻaitiitia ai le manaʻomia o le vai o isi laau totō.
  • E fesoasoani laau e pulea ai le tafia ma faamautu ai mauga ma matafaga

O La'au e Fa'asaoina Malosiaga e Fa'asilisili ai a tatou Fale, Faiga ma Meatotino

  • O laau e faʻaitiitia ai aʻafiaga o motu vevela i le taulaga e ala i le tuʻuina atu o le paolo, faʻaitiitia le vevela i totonu e oʻo atu i le 10 tikeri.
  • O laau e maua ai le paolo, susu ma le matagi, faʻaitiitia le tele o le malosi e manaʻomia e faʻamafanafana ma faʻamafanafanaina ai o tatou fale ma ofisa.
  • La'au i luga o mea e nonofo ai e mafai ona fa'aitiitia tau fa'avevela ma fa'alili ile 8 - 12%
La'au paolo se fale ma le auala

O La'au e Fa'aleleia le Soifua Maloloina o le Mafaufau ma le Fa'aletino mo Tagata o Vaitausaga Uma

E toalua tagata o loo savavali i se vaomatua matagofie i le taulaga
  • O la'au e fausia ai se si'osi'omaga mana'omia mo fa'agaioiga fa'aletino i fafo ma fa'amalosia ai le ola malosi
  • O laau e faʻaitiitia ai faʻamaoniga poʻo faʻalavelave o le gauai ma le toto maualuga (ADHD), fomaʻi, ma le atuatuvale
  • O la'au e fa'aitiitia le fa'aalia i le fa'avevela UV ma fa'aitiitia ai le kanesa o le pa'u
  • O va'aiga o la'au e mafai ona fa'avavevave le toe fa'aleleia mai fa'ata'ita'iga fa'afoma'i
  • O laau e fua mai ai fua ma nati e saofagā i se taumafa maloloina mo tagata ma meaola
  • O laau e fausia ai se nofoaga mo tuaoi e fegalegaleai ai, faamalosia sootaga lautele, ma fausia ai nuu sili atu le toafilemu ma faaitiitia sauaga
  • O laau e saofagā i le soifua manuia lautele o le tino, mafaufau ma agafesootai o tagata taitoatasi ma nuu
  • O fa'alava o la'au e fa'aitiitia ai tau o le soifua maloloina, va'ai le "E Tupu Tala i Laau” Northern California Study mo nisi faamatalaga
  • vaʻai Green Cities: Su'esu'ega Soifua Maloloina Lelei mo faamatalaga e sili atu

O La'au e Saogalemu ai Nuu ma Fa'atauaina

  • Faateleina le saogalemu mo avetaavale, pasese ma tagata savavali
  • Fa'aitiitia le solitulafono, e aofia ai tusitusiga ma fa'aleaga
  • La'au e mafai ona fa'atuputeleina meatotino nofomau i le 10% pe sili atu
  • O laau e mafai ona tosina mai ai pisinisi fou ma tagata nofoia
  • E mafai e la'au ona fa'aleleia pisinisi ma tagata tafafao i nofoaga fa'apisinisi e ala i le tu'uina atu o auala paolo ma sili atu ona vala'aulia ma pakaga
  • O fa'atauga ma fa'atauga o lo'o i ai la'au ma la'au e maualuga atu le tamaoaiga, e umi atu le nofo a tagata fa'atau, e sau mai mamao mamao, ma fa'aalu tupe e sili atu pe a fa'atusatusa i fa'atauga e le o la'au.
  • O la'au e fa'aitiitia ai le vevela o le ea i le taulaga e fa'aitiitia ai ma'i e feso'otai i le vevela ma maliu i taimi o fa'alavelave vevela
O tagata o loʻo nonofo savavali ma suʻesuʻe se paka ma laau

La'au e Fausia Avanoa Galuega

  • E oo mai i le 2010, o vaega o vaomatua i taulaga ma nuu i Kalefonia na maua ai le $3.29 piliona i tupe maua ma faaopoopo le $3.899 piliona i le tamaoaiga o le setete.
  • Urban Forestry i Kalefonia e lagolagoina le tusa ma le 60,000+ galuega i le setete.
  • E iai sili atu i le 50 miliona nofoaga avanoa mo le totoina o laau fou ma e tusa ma le 180 miliona laau e manaʻomia le tausiga i aai ma taulaga o Kalefonia. Faatasi ai ma le tele o galuega e tatau ona fai, Kalefonia e mafai ona faʻaauau le fausiaina o galuega ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e ala i le teu faʻafaigaluegaina i vaomatua o taulaga ma nuʻu i aso nei.
  • O poloketi vaomatua i taulaga e tu'uina atu a'oa'oga taua i talavou matutua ma talavou e lamatia fa'atasi ai ma avanoa i le vaega o galuega a le malo. E le gata i lea, o le tausiga ma le pulega o vaomatua i le taulaga e fausia uma ai galuega a le malo ma le vaega tumaoti ae fausia se siosiomaga maloloina, mama, ma sili atu ona nofoia mo le tele o tausaga a sau.
  • Siaki atu 50 Galuega i Laau atiina ae e le Laau Faavae o Kern

Fa'amatalaga ma su'esu'ega

Anderson, LM, ma HK Cordell. “A'afiaga o La'au i Fa'atauga o Meatotino Nofo i Athens, Georgia (USA): O se Su'esu'ega Fa'avae i Tau Fa'atauga Moni. Fa'afanua ma Fuafuaga o Taulaga 15.1-2 (1988): 153-64. Upega tafa'ilagi.http://www.srs.fs.usda.gov/pubs/ja/ja_anderson003.pdf>.

Armson, D., P. Stringer, & AR Ennos. 2012. “O Le A'afiaga o le Paolo o La'au ma Mutia i luga o le Lau'ele'ele ma Temperature i totonu o le Taulaga." Vaomatua i Taulaga & La'au Laua'i 11(1):41-49.

Bellisario, Jeff. “So’otaga o le Si’osi’omaga ma le Tamaoaiga.” Inisetiute Tamaoaiga a le Fono a le Eria a Bay, Me 12, 2020. http://www.bayareaeconomy.org/report/linking_the_environment_and_the_economy/.

Connolly, Rachel, Jonah Lipsitt, Manal Aboelata, Elva Yañez, Jasneet Bains, Michael Jerrett, "O le mafutaga o avanoa lanumeamata, faʻalava laau ma paka ma le faʻamoemoe o le ola i pitonuʻu o Los Angeles,"
Siosiomaga Faava o Malo, Volume 173, 2023, 107785, ISSN 0160-4120, https://doi.org/10.1016/j.envint.2023.107785.

Fazio, Dr. James R. “E Faʻafefea ona Taofia e Laʻau le tafe mai o le afā.” Tree City USA Bulletin 55. Arbor Day Foundation. Upega tafa'ilagi.https://www.arborday.org/trees/bulletins/coordinators/resources/pdfs/055.pdf>.

Dixon, Karin K., ma Kathleen L. Wolf. “A’oa’oga ma Tulaga Fa’amata’u o le Fa’afanua i Tafatafa o Auala i Taulaga: Su’eina o se Tali Fa’atatau.” 3rd Urban Street Symposium, Seattle, Uosigitone. 2007. Uepi.https://nacto.org/docs/usdg/benefits_and_risks_of_an_urban_roadside_landscape_dixon.pdf>.

Donovan, GH, Prestemon, JP, Gatziolis, D., Michael, YL, Kaminski, AR, & Dadvand, P. (2022). Le fesoʻotaʻiga i le va o le totoina o laʻau ma le ola faaletino: O se suʻesuʻega faʻanatura ma suʻesuʻega tau-manuia. Siosiomaga Faava o Malo, 170, 107609. https://doi.org/10.1016/j.envint.2022.107609

Endreny, T. , R. Santagata, A. Perna, C. De Stefano, RF Rallo, ma S. Ulgiati. “Fa'atinoina ma le Puleaina o Vaomatua i Taulaga: Ose Taiala Fa'asao Mana'omia tele e Fa'ateleina Au'aunaga Fa'anatura ma le Soifua manuia i Taulaga." Ecological Modeling 360 (Setema 24, 2017): 328–35. https://doi.org/10.1016/j.ecolmodel.2017.07.016.

Heidt, Volker, ma Marco Neef. “A’oa’oga o Avanoa Fa’amatamata i Taulaga mo le Fa’aleleia o le Tau i Taulaga.” In Ecology, Planning, and Management of Urban Forests: International Perspectives, faʻataʻitaʻia e Margaret M. Carreiro, Yong-Chang Song, ma Jianguo Wu, 84–96. Niu Ioka, NY: Springer, 2008. https://doi.org/10.1007/978-0-387-71425-7_6.

Knobel, P., Maneja, R., Bartoll, X., Alonso, L., Bauwelinck, M., Valentin, A., Zijlema, W., Borrell, C., Nieuwenhuijsen, M., & Dadvand, P. (2021). O le tulaga lelei o avanoa lanumeamata i le taulaga e a'afia ai le fa'aogaina e tagata o lo'o fa'aogaina nei avanoa, fa'agaioiga fa'aletino, ma le mamafa/la'oa'o. Felauaiga i le Siosiomaga, 271, 116393. https://doi.org/10.1016/j.envpol.2020.116393

Kuo, Frances, ma William Sullivan. “Siosiomaga ma Soligatulafono i totonu o le Aai: Pe Faʻaitiitia ea e Laʻau le Solitulafono? Siosiomaga ma Amio 33.3 (2001). Upega tafa'ilagi.https://doi.org/10.1177/0013916501333002>

McPherson, Gregory, James Simpson, Paula Peper, Shelley Gardner, Kelaine Vargas, Scott Maco, ma Qingfu Xiao. “Taiala o Laau Tulaga Lautele i le Talafatai: Faamanuiaga, Tau, ma Fuafuaga Totoina.” USDA, Forest Service, Pacific Southwest Research Station. (2006). Upega tafa'ilagi.https://doi.org/10.2737/PSW-GTR-201>

McPherson, Gegory, ma Jules Muchnick. “Aafiaga o le Paolo La'au o le Ala i luga ole Asphalt ma le Sima Faiga Fa'alava”. Journal of Arboriculture 31.6 (2005): 303-10. Upega tafa'ilagi.https://www.fs.usda.gov/research/treesearch/46009>.

McPherson, EG, & RA Rowntree. 1993. “O le Malosiaga Faasao e mafai ona Toto Laau i Taulaga.” Tusitala o Arboriculture 19(6): 321-331.http://www.actrees.org/files/Research/mcpherson_energy_conservation.pdf>

Matsuoka, RH. 2010. “Fa'afanua Maualuga ma Fa'atinoga a Tamaiti A'oga." Fa'asalalauga, Iunivesite o Michigan. https://hdl.handle.net/2027.42/61641 

Mok, Jeong-Hun, Harlow C. Landphair, ma Jody R. Naderi. "Aafiaga o le Faʻaleleia o Faʻafanua i luga o le Saogalemu i Auala i Texas." Fa'afanua ma Fuafuaga o Taulaga 78.3 (2006): 263-74. Upega tafa'ilagi.http://www.naturewithin.info/Roadside/RdsdSftyTexas_L&UP.pdf>.

National Scientific Council on the Developing Child (2023). Tulaga Taua: O le Siosiomaga Tatou te Fausiaina Fa'avae Fa'avae ole Atina'e Soifua Maloloina Pepa Galuega Nu. 16. Toe aumai mai https://developingchild.harvard.edu/.

NJ Au'aunaga Vaomatua. “A aoga o laau: o laau e faatamaoaigaina ai le soifua maloloina ma le tulaga lelei o lo tatou siosiomaga”. NJ Matagaluega o Puipuiga o le Siosiomaga.

Nowak, David, Robert Hoehn III, Daniel, Crane, Jack Stevens ma Jeffrey Walton. “Su'esu'eina o Aafiaga ma Taulaga o Vaomatua i Uosigitone, DC i le Vaomatua o Taulaga.” USDA Forest Service. (2006). Upega tafa'ilagi.https://doi.org/10.1016/j.envpol.2014.05.028>

Sinha, Paramita; Coville, Robert C.; Hirabayashi, Satoshi; Lim, Brian; Endreny, Theodore A.; Nowak, David J. 2022. Fesuia'iga i tala fa'atatau o le fa'aiti'itia o maliu fa'atatau i le vevela ona o le ufitia o la'au i 'a'ai o Amerika. Tusitala o Pulega Siosiomaga. 301(1): 113751. 13 p. https://doi.org/10.1016/j.jenvman.2021.113751.

Malosi, Lisa, (2019). Potu A'oga e leai ni Pa: O se su'esu'ega i Si'osi'omaga o A'oa'oga i fafo e Fa'aleleia ai le A'oa'oga mo Tamaiti A'oga K-5. Su'esu'ega Matai, Iunivesite a le Setete o Kalefonia Polytechnic, Pomona. https://scholarworks.calstate.edu/concern/theses/w3763916x

Taylor, Andrea, Frances Kuo, ma Williams Sullivan. "Taliina ma le ADD le Soʻotaga Faʻateʻia ile Green Play Settings." Siosiomaga ma Amio (2001). Upega tafa'ilagi.https://doi.org/10.1177/00139160121972864>.

Tsai, Wei-Lun, Myron F. Floyd, Yu-Fai Leung, Melissa R. McHale, ma Brian J. Reich. “Urban Vegetative Cover Fragmentation in the US: Associations with Physical Activity and BMI.” American Journal of Preventive Medicine 50, nu. 4 (Aperila 2016): 509–17. https://doi.org/10.1016/j.amepre.2015.09.022.

Tsai, Wei-Lun, Melissa R. McHale, Viniece Jennings, Oriol Marquet, J. Aaron Hipp, Yu-Fai Leung, ma Myron F. Floyd. “Sootaga i le va o Uiga o le Laufanua Laufanua Green Urban ma le Soifua Maloloina o le Mafaufau i US Metropolitan Areas.” International Journal of Environmental Research and Public Health 15, nu. 2 (Fepuari 14, 2018). https://doi.org /10.3390/ijerph15020340.

Ulrich, Roger S. "O Le Taua o Laau i se Nuu" Arbor Day Foundation. Upega tafa'ilagi. 27 Iuni 2011.http://www.arborday.org/trees/benefits.cfm>.

Iunivesite o Uosigitone, Kolisi o Punaoa Vaomatua. Tulaga Taua o Vaomatua i Taulaga: Fa'amanuiaga Fa'atamaoaiga o La'au i A'ai. Rep. Center for Human Horticulture, 1998. Uepi.https://nfs.unl.edu/documents/communityforestry/urbanforestvalues.pdf>.

Van Den Eeden, Stephen K., Matthew HEM Browning, Douglas A. Becker, Jun Shan, Stacey E. Alexeeff, G. Thomas Ray, Charles P. Quesenberry, Ming Kuo.
"Fesoʻotaʻiga i le va o le fale lanumeamata lanumeamata ma tau faʻalesoifua maloloina tuusaʻo i Kalefonia i Matu: O se suʻesuʻega tulaga taʻitasi o le 5 miliona tagata"
Siosiomaga International 163 (2022) 107174.https://doi.org/10.1016/j.envint.2022.107174>.

Wheeler, Benedict W., Rebecca Lovell, Sahran L. Higgins, Mathew P. White, Ian Alcock, Nicholas J. Osborne, Kerryn Husk, Clive E. Sabel, ma Michael H. Depledge. "I tua atu o le Greenspace: O se suʻesuʻega faʻalenatura o le faitau aofaʻi o le soifua maloloina lautele ma faʻailoga o le natura natura ma le tulaga lelei." International Journal of Health Geographics 14 (Aperila 30, 2015): 17. https://doi.org/10.1186/s12942-015-0009-5.

Wolf, KL 2005. "Faiga Fa'aitumalo Pisinisi, La'au ma Tali a Tagata Fa'atau." Tusitala o Vaomatua 103(8):396-400.https://www.fs.usda.gov/pnw/pubs/journals/pnw_2005_wolf001.pdf>

Yeon, S., Jeon, Y., Jung, S., Min, M., Kim, Y., Han, M., Shin, J., Jo, H., Kim, G., & Shin, S. (2021). Aafiaga o Togavao Togafitiga i luga o le Faʻanoanoa ma le Popole: O se Iloiloga Faʻapitoa ma Meta-Analysis. Faava o Malo Journal o Siosiomaga Suesuega ma Tagata Soifua Maloloina, 18(23). https://doi.org/10.3390/ijerph182312685