E fa'atauaina e tagata palota vaomatua!

O se su'esu'ega a le atunu'u na fa'atonuina e le National Association of State Foresters (NASF) na fa'ataunu'uina talu ai nei e iloilo ai manatu autu lautele ma tulaga taua e feso'ota'i ma vaomatua. O faʻaiʻuga fou ua faʻaalia ai se maliliega mataʻina i tagata Amerika:

  • E fa’atauaina malosi e le au palota le togavao o le atunu’u, aemaise o puna o le ea ma le vai mama.
  • Ua faateleina le talisapaia e le au palota mo faamanuiaga tau tamaoaiga e maua mai i vaomatua-e pei o galuega totogi lelei ma oloa taua-nai lo tausaga ua mavae.
  • E iloa foi e le au palota le tele o faʻamataʻu mataʻutia o loʻo feagai ma vaomatua o Amerika, e pei o afi afi ma iniseti leaga ma faʻamaʻi.

Ona o nei mea taua, e toafitu mai le sefulu tagata palota e lagolagoina le faatumauina po o le faateleina o taumafaiga e puipuia vaomatua ma laau i lo latou setete.

  • O lo'o fa'aauau pea ona fa'atauaina e le au palota le togavao o le atunu'u, ae maise o puna o le ea mama ma vai ma nofoaga e ola ai meaola. O le su'esu'ega na maua ai le tele o tagata palota e masani lelei i vaomatua o le atunu'u: lua vaetolu o tagata palota (67%) fai mai latou te nonofo i totonu o le sefulu maila mai se vaomatua po'o se togavao. E lipotia foi e tagata palota le auai i gaoioiga faafiafia eseese e ono aumaia ai i latou i vaomatua. O nei mea e aofia ai: matamata i meaola (71% o tagata palota fai mai latou te faia lenei mea "masani" poʻo "i nisi taimi"), savaliga i luga o auala i fafo (48%), fagota (43%), tolauapi i le po (38%), tulimanu (22%), faʻaaogaina taavale i fafo (16%), seevae kiona poʻo faaseʻe (15%), ma faaseʻe mauga (14%).

O nisi fa'amatalaga ma fa'amaumauga mai lenei su'esu'ega e mafai ona maua ile National Association of State Foresters website. E mafai ona va'aia se kopi o le lipoti atoa o su'esu'ega ile kiliki ii.